ZARUČNIČKI TEČAJ
Svi oni koji uskoro planiraju ovdje ili u domovini sklopiti crkveni brak pozvani su na zaručnički tečaj koji će se održati u
PETAK 24.02. 2023. u 20.00 sati i
u
SUBOTU 25.02. 2023. u 20.00 sati
u velikoj dvorani naše zajednice
(Heilig-Geist-Str. 46, 83022 Rosenheim).
Slika je preuzeta s portala. glas-koncila.hr
NEDJELJNE OBAVIJESTI (22. - 29. 01. 2023.)
Nedjelja 22. 01. 2023.
Treća nedjelja kroz godinu A. - Nedjelja Božje riječi
U 09.00 sati sveta misa u Haushamu.
U 12.00 prigoda za ispovijed u crkvi Krista Kralja.
U 12.30 sati sveta misa u crkvi Krista Kralja.
Utorak 24.01. 2023.
Od 17.00-18.45 sati prigoda za ispovijed u prostorijama naše zajednice.
U 19.00 sati sveta misa.
Poslije mise meditacija, pjesma, molitva i tišina: „Pred licem tvojim Gospodine“.
Srijeda 25.01. 2023.
Obraćenje sv.Pavla
U 19:00 sati sveta misa u kapelici naše zajednice.
SJEDNICA ŽUPNOG VIJEĆA
Poslije mise je otvorena sjednica Župnog vijeća na koju ste svi pozvani. Naše teme su: pogled na protekle događaje (proslava Krista Kralja, oratorij, sv.Nikola, mise zornice, humanitarna akcija „Junge Leute helfen – Wasserburg hilft“, duhovna obnova, božićni blagdani) i pogled unaprijed (50 – godišnjica naše zajednice: Ideje i prijedlozi povodom jubileja, dječje poklade i razno).
Vaše ideje i prijedlozi su dobrodošli.
Petak 27.01. 2023.
Od 18.00-18.45 sati prigoda za ispovijed u prostorijama naše zajednice.
U 19.00 sati sveta misa u kapelici naše zajednice.
Subota 28.01. 2023.
U 18.00 sati predvečernja nedjeljna misa četvrte nedjelje kroz godinu A.
Nedjelja 29.01. 2023.
Četvrta nedjelja kroz godinu A –
U 09.00 sati sveta misa u Haushamu.
U 12.00 prigoda za ispovijed u crkvi Krista Kralja.
U 12.30 sati sveta misa u crkvi Krista Kralja.
VJERONAUK
U petak 27.01. 2023. u 17.30 sati u Rosenheimu za prvopričesnike.
U subotu 28.01. 2023.u 17.00 sati u Wasserburgu za prvopričesnike i krizmanike.
NAŠI ZBOROVI
Dječji zbor u petak 27.01. 2023. u 18.15 sati.
Zbor i band mladih u petak 27.01. 2023. u 18.30 sati.
Mješoviti zbor u petak 27.01. 2023. u 19.30 sati (poslije mise).
DJEČJI FOLKLOR
U subotu 28.01. 2023. u 14.00 sati.
FRAMA
U subotu 28.01. 2023. u 18.30 sati.
Sva su djeca dobrodošla na probe pjevanja dječjega zbora i plesanja u dječjem folkloru.
Isto tako se veslimo mladima koji se žele pridružiti zboru i bandu mladih i FRAMI.
Mješoviti zbor se raduje svima koji im se žele pridružiti.
Ne trebate se prijavljivati, nego samo doći pjevati, plesati i družiti se.
Nedjeljne obavijesti (15-22. 01. 2023.)
Nedjelja 15. 01. 2023.
Druga nedjelja kroz godinu A.
U 09.00 sati sveta misa u Haushamu.
U 12.00 prigoda za ispovijed u crkvi Krista Kralja.
U 12.30 sati sveta misa u crkvi Krista Kralja.
Utorak 17.01. 2023.
Sveti Antun pustinjak.
Od 17.00-18.45 sati prigoda za ispovijed u prostorijama naše zajednice.
U 19.00 sati sveta misa.
Poslije mise meditacija, pjesma, molitva i tišina: „Pred licem tvojim Gospodine“.
Srijeda 18.01. 2023.
U 11:00 sati sveta misa u kapelici naše zajednice.
Petak 20.01. 2023.
18-18.45 sati prigoda za ispovijed u prostorijama naše zajednice.
U 19.00 sati sveta misa.
Subota 21.01. 2023.
U 18.00 sati predvečernja nedjeljna misa treće nedjelje kroz godinu A.
Nedjelja 22.01. 2023.
Treća nedjelja kroz godinu A – Nedjelja Božje riječi.
U 09.00 sati sveta misa u Haushamu.
U 12.00 prigoda za ispovijed u crkvi Krista Kralja.
U 12.30 sati sveta misa u crkvi Krista Kralja.
NEDJELJNE OBAVIJESTI (08. – 15. 01.2023.)
Nedjelja 08. 01. 2023.
Krštenje Gospodinovo.
U 09.00 sati sveta misa u Haushamu.
U 12.30 sati sveta misa u crkvi Krista Kralja.
Utorak 10.01. 2023.
U 19.00 krunica, meditacija, pjesma, molitva i tišina: „Pred licem tvojim Gospodine“.
Petak 13.01. 2023.
U 19.00 sati krunica u kapelici naše zajednice.
Subota 14.01. 2023.
U 18.00 sati predvečernja sveta mise 2. nedjelje kroz godinu.
Nedjelja 15.01. 2023.
2.nedjelja kroz godinu.
U 09.00 sati sveta misa u Haushamu.
U 12.30 sati sveta misa u crkvi Krista Kralja.
S nedjeljom Krštenja Gospodnjega završava božićno vrijeme. Liturgijsku svečanu bijelu boju radosti zamijenit će zelena boja kršćanske nade.
CRKVENA LITURGIJSKA GODINA:
Osnovni raspored crkvene godine određen je s dva velika kršćanska blagdana: Božićem i Uskrsom, dok se ostatak perioda naziva vrijeme kroz godinu.
Crkvena godina, za razliku od kalendarske, ne počinje fiksnim datumom, odnosno prvim danom siječnja, nego nedjeljom koja je najbliža blagdanu svetog Andrije (30. studenoga). Ta se nedjelja naziva prvim danom došašća.
Osnovni raspored crkvene godine određen je s dva velika kršćanska blagdana – Božićem i Uskrsom, dok se ostatak perioda naziva vrijeme kroz godinu.
Pojedina razdoblja liturgijske godine, a posebice blagdani, podsjećaju nas na najvažnije događaje iz Isusova života. Liturgijska godina započinje uspomenom na Isusovo rođenje, a završava uspomenom na događaj kada je Isus po Duhu Svetome završio djelo spasenja. Središte liturgijske godine jest Uskrs, odnosno blagdan kada Crkva slavi spomen na Isusovu smrt i uskrsnuće.
Prvo razdoblje liturgijske godine, Božićni ciklus, počinje prvom nedjeljom došašća. Došašće vodi prema svetkovini Božića, koja se slavi osam dana, a završava blagdanom Marija Bogorodice, 1. siječnja.
U okviru božićnoga vremena, osim svetkovine Božića slave se još četiri važna blagdana: Sveta Obitelj, Sveta Bogorodica Marija, zatim Bogojavljenje ili Tri kralja, te Krštenje Gospodinovo,kao zadnji dan božićnoga ciklusa.
Uskrsni ciklus je vezan uz najveći kršćanski blagdan – Uskrs, a podijeljen je na dva razdoblja: korizmu i uskrsno vrijeme (koje završava blagdanom Duhova).
Dakle, uskrsni ciklus započinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, odnosno prvim danom korizme, koja traje 40 dana. Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Poslije Uskrsa slijedi razdoblje od 50 dana koje završava Duhovima, odnosno silaskom Duha Svetoga, kada Crkva slavi svoj rođendan.
Ostatak razdoblja u liturgijskoj godini spada u vrijeme kroz godinu koje sadrži 34 tjedna. To razdoblje nije datumski određeno, nego ovisi o datumu slavlja Krštenja Gospodinova (koje se slavi u nedjelju nakon Bogojavljenja), ali i o datumu kada se slavi Uskrs.
Osnovna liturgijska slavlja vremena kroz godinu su nedjelje, koje se nazivaju Prvom nedjeljom kroz godinu, Drugom nedjeljom kroz godinu itd. Crkvena godina završava svetkovinom Krista Kralja, a nova liturgijska godina započinje došašćem.
Nedjeljna biblijska čitanja u novoj liturgiji obuhvaćaju tri godišnja kruga. Svaki je krug najizrazitije označen po jednim sinoptičkim evanđeljem: GODINA A (ova godina) – Matejem, GODINA B – Markom, GODINA C – Lukom. Ivanovo se evanđelje zgodno umeće u sva tri kruga, najljepše u u uskrsno vrijeme kada se čitaju tzv. Oproštajne besjede Isusove.
Tekst je preuzet s www.hkm.hr
Slika je preuzeta s portala sestara Kćeri Božje ljubavi www.kblj.hr
BOGOJAVLJENJE – TRI KRALJA
Svete mise s blagoslovom soli i vode (donesite vodu i sol sa sobom)
Četvrtak 5.01. 2023. u 18.00 sati u Wasserburgu.
Petak 6.01. 2023. U 9.00 sati u Haushamu
Petak 6.01. 2023. U 12. 30 satu i Rosenheimu.
Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu.
U Matejevu evanđelju čitamo: “Kad se Isus rodio u Betlehemu Judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: ‘Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.’ “(Mt 2,1-2)
Mtej umjesto „kraljevi” rabi izraz „mudraci”. U grčkome se izvorniku navodi višeznačan izraz “magos” koji može značiti ‘mudrac’, ‘učenjak’, ‘svećenik’, ‘vjerski propovjednik’, ‘čarobnjak’, ‘zvjezdoznanac ili astrolog’. Najvjerojatnije je bila riječ o zvjezdoznancima koji su na neki način došli u dodir sa židovskim mesijanizmom.
Ne zna se točno odakle su dospjeli. Bibličari i povjesničari tumače da su njihove postojbine mogle biti Arabija, Mezopotamija i znatno dalja Indija. Međutim, ono što biva posve jasnim i provjerljivim jest okolnost da ne samo u Mateja nego nigdje u Svetome pismu nisu spomenuti kao kraljevi, niti se tamo kaže da njihova su imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Čini se vrlo vjerojatnim da su kraljevima nazvani pod utjecajem proroka Izaije, koji piše: “A tebe obasjava Jahve i Slava se njegova javlja nad tobom. K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja.” (Iz 60,2-3).
Tri kralja zapravo su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je objavio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.
Najčešće se tumači i likovno prikazuje da tri mudraca ili kralja imaju različitu životnu dob (mladić, zreo muškarac i starac) te da su različitih rasa odnosno boje kože. Tako personificiraju razdobljâ čovjekova života te predstavljaju tri tada poznata kontinenta: Melkior Europu, Baltazar Afriku, Gašpar Aziju. Imena im nose snažnu simboliku: najstarijem, Melkioru, ime na hebrejskome znači ‘kralj svjetla’; “Baltazar” dolazi od asirskoga “Bel-tus-assar” što znači ‘Bog štiti njegov život’; a najmlađi nosi ime Gašpar, od perzijskoga “Kaspar” u značenju ‘čuvar blaga, rizničar’.
Pojasnimo i simboliku triju darova: smirna je darovana djetešcu Isusu kao čovjeku; aromatična smola tamjan (od grčkoga naziva “thymíana”), ili hrvatski rečeno “kâd”, darovana je Isusu kao Bogu, a zlato je dobio kao Kralj.
BLAGOSLOV VODE NA BOGOJAVLJENJE
Svaki blagoslov čovjeka ili stvari ponajprije je zahvalno slavljenje Boga. To nas podsjeća da su ljudi i stvari već stvaranjem i otkupljenjem blagoslovljeni. Stoga slavimo Boga. Iz toga proizlazi i molitva/prošnja da nas Bog i u buduće prati svojom dobrotom, svojom blagonaklonošću i spasenjem, da nam i nadalje daje svoj blagoslov.
Isusovom smrću i uskrsnućem već je pobijeđeno zlo u svijetu, stoga ne treba nad stvarima moliti egzorcizam, otimati ih zlu, jer „sve što je Bog stvorio je dobro“ (1 Tim 4,4, usp. Post 1,31).
Ni na stvarima se ništa ne mijenja. Blagoslovom postaje jasno da materijalna s/tvar stoji u odnosu s Bogom, njegovim spasenjskim djelovanjem. Ako se čovjeka blagoslivlje znači da mu je Bog uvijek blizu svojom dobrotom, te da mu Isus donosi spasenje. Tako može čitav čovjekov život i stvarnost u kojoj živi postati znak Božjega spasenja.
Blagoslov nije pridržan samo svećeniku. Roditelji blagoslivljaju u svojoj kući: djecu, bolesne, hranu na stolu, kuću o blagdanima (na pr. za Bogojavljenje). Svećenik pak blagoslivlja u javnom životu. U misi, u crkvi, također se obavlja blagoslov, naročito o nekim prigodama (Svijećnica, sv.Blaž, Vazam, ...). Da bi blagoslovi imali svoj smisao i učinak pretpostavlja se vjera.
Blagoslov vode sjeća nas na Krista, izvora vode žive. Sjeća nas i na sakrament krštenja po kojem smo se preporodili iz vode i Duha Svetoga. Kad god dakle budemo ovom vodom škropljeni ili se njome ulazeći u crkvu ili boraveći kod kuće, poslužimo sa znakom križa, Bogu zahvaljujemo za njegov neizreciv dar. I molimo njegov blagoslov da sakramenat krštenja kojega smo primili s vjerom svetim životom posvjedočimo.