Zupnik

NEDJELJNE OBAVIJESTI 15-22.11 2020

PRVA PRIČEST

U ovom neizvjesnom vremenu pandemije smanjene su aktivnosti ne samo u župama nego i u svim udrugama, klubovima, kazalištima, glazbenim školama itd. Nažalost i slavlje sakramenta potvrde moralo je biti prebačeno na drugu sredinu mjeseca travnja a prva pričest će, nadamo se, biti početkom svibnja. Točne datume ćemo odrediti prema epidemiološkim uvjetima. S pripremama za prvu pričest započinjemo početkom prosinca.
Molimo roditelje da do tada prijave svoju djecu. Prijavnice su na našoj internetskoj stranici (rubrika: vjera i život-vjeronauk) ali ih možete dobiti i u crkvama poslije svetih misa. Prilikom predaje upisnica možete ujedno preuzeti i priručnike za vjeronauk kao i dječje molitvenike (cijena je za obje knjižice 10€). Za djecu koja nisu krštena u našoj zajednici nužno je priložiti i krsni list kojega se dobije u župi krštenja djeteta (može i naknadno).
Održavanje vjeronauka je dozvoljeno ali roditeljski sastanci nažalost nisu.

TJEDNE OBAVIJESTI

Nedjelja 15. 111 2020 je 33-ta nedjelja kroz godinu.

U utorak 17.11. 2020 je spomendan svete Elizabete Ugarske. Od 18.00 do 18.50 sati prigoda za sakramenta ispovjedi u prostorijama naše zajednice. (I. Kat)
U 19.00 sati sveta misa u kapelici naše misije.

U četvrtak 19. 11. 2020 u 18.00 sati je vjeronauk za krizmanike u crkvi sv. Antuna u Haushamu.

U petak 20. 11. 2020 u 16.00 sati je vjeronauk za krizmanike u prostorijama župe sv. Jakova u Wasserburgu.

U petak 20.11. 2020 je spomendan (u nadbiskupiji München-Freising svetkovina)
sv. Korbinijana, prvog biskuma i zaštitnika nadbiskupije München - Freising.

U subotu 31. 10. 2020 u 17.30 sati je ispovjed u crkvi sv. Brata Konrada u Wasserburgu. (Bruder-Konrad-Straße)
U 18.00 sati je nedjeljna sveta misa.

U nedjelju je sveta misa u 9.00 sati u Haushamu.
U 12.30 i u 14.30 sati u Rosenheimu

KORONSKE NEPRILIKE

Prijave za mise u Wasserburgu i Haushamu nisu potrebne ali je potrebno držati se higijenskih propisa.

PRIJAVE ZA MISE U ROSENHEIMU su i dalje obavezne. Prijava je moguća samo preko misijskog broja telefona (08031 34181) i to od ponedjeljka do četvrtka od 10.00 do 12.00 i od 14.00 do 16.00 sati te petkom od 10.00 do 12.00 sati.

Higijenski propisi nalažu da prilikom ulaska na misu dezinficiramo ruke i nosimo zaštitne maske preko nosa i usana. Maske skidamo kada sjednemo na naša mjesta i ponovno je stavljamo kada idemo na pričest te a kraju mise. Dužni smo držati odstojanje ne samo u crkvi nego i ispred crkve.

Oni koji su prehlađeni, gripozni ili imaju problema sa disanjem neka ne idu u crkvu nego neka se pomole kod kuće sa svojom obitelji.

Slika je preuzeta iz priručnika za vjeronauk: Ja sam s vam - pripremnica za prvu ispovijed i pričest, Glas Koncila, Zagreb, 2018

by Zupnik

Prije 50 godina proglašen svetim-Prvi hrvatski svetac

O životu svetog Nikole Tavilića ne zna se mnogo. Bio je iz ugledne plemićke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesničari zaključuju da se rodio oko 1340. godine. U franjevački red je stupio u rodnom Šibeniku. Po završenom studiju i svećeničkom ređenju poglavari Nikolu šalju u Bosnu gdje je u to vrijeme bilo „mnoštvo raskolnika i krivovjeraca“, kako nam potvrđuju pisma Pape Grgura XI. Pod krivovjercima se misli na bogumile koji su imali jaku obranu u Vukšićima, Hrvatinićima i nekim drugim bosanskim banovima i kraljevima. U Bosni je Nikola djelovao preko 12 godina nakon čega je otputovao Svetu zemlju.

U samostanu na brdu Sionu u Jeruzalemu je boravio „više godina“.  Uz Nikolu su bila još trojica njegove braće. Franjevci su u Jeruzalemu bili dušobrižnici za katolike u Svetoj zemlji. K tome su nastojali obraćati i muslimane koji su zemljom vladali. Oni su gotovo jedini vodili brigu o bolesnicima, siromasima i hodočasnicima. Time se bavio i Nikola, a  bio je neumoran u propovijedanju vjere. Nikolin zanos i odanost kršćanstvu kao i žar propovijedanja Evanđelja bili su zaista izvanredni i prožimali su sav njegov život i rad.

Jasno i vjerodostojno svjedočanstvo, napisano od jednog očevica i svjedoka njihova mučeništva, govori da su franjevci u Jeruzalemu bili ljudi veoma velike pobožnosti i vodili veoma krepostan život. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga Reda, sa starješinama najspremnijom voljom sjedinjeni i od njih veoma mnogo cijenjeni. A, njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onome času kad su odlučili otvoreno posvjedočiti za Krista, javno propovijedati i tumačiti njegovo Evanđelje.

Vođeni takvom odlukom, tj. da služe dobru nevjernika, savjetovavši se prije dugo s razboritim i mudrim ljudima, da ne bi počinili nešto što se protivi istini i dužnoj ljubavi prema svakome, otišli su k najvećoj muslimanskoj, tzv. Omarovoj džamiji, a zatim do kadije, koji je vršio vjersku upravu u gradu, da u djelo provedu stvorenu odluku. Bio je to dan 11. mjeseca studenoga godine 1391. Slavio se blagdan Qurban Bajram, uz veliko sudjelovanje svijeta. Ušavši u kuću kadije, sasvim slobodno i smjelo su govorili o uzvišenom i spasonosnom Kristovu nauku.

Svojim nastupom razljutili su kadiju, njegove vijećnike i nazočne muslimane, tako da su sva četvorica osuđena na smrt. Najprije su ih isprebijali, zatim bacili u tamnicu te treći dan, 14. studenog 1391. isjekli i tjelesa bacili u vatru. Detaljno izvješće poslao je u Europu fra Gerard Chalvet, gvardijan sionski, koji je bio nazočan izvršenju smrtne presude. On je s fra Martinom Šibenčaninom opisao njihovu mučeničku smrt i izvješća poslao u Vatikan, Leipzig, Šibenik i drugdje.

Ne zna se za njegov grob niti grobove njegove trojice braće iz Francuske i Italije. Grobovi su ostali nepoznati, ali su imena postala slavna. Izgleda da je Nikoli bila najdublja želja srca - umrijeti za Krista. Jednostavno umrijeti za onoga koji je za njega umro. Takav je bio Nikola.

Papa Lav XIII. proglasio ga je blaženim 1889.g., a papa Pavao VI. uzdigao ga je na čast oltara i svečano uvrstio u popis svetaca Katoličke crkve, 21. lipnja 1970. godine. Važan je kao prvi Hrvat kojega, kao sveca, slavi cijela Crkva.

Duhovni vođa hrvatskog narodnog hodočašća u Svetu zemlju, zagrebački nadbiskup-koadjutor,  kasnije kardinal, a sada blaženi Alojzije Stepinac svečano je posvetio 25. VII. 1937. u kapeli Apostolske delegature u Jeruzalemu oltar  u čast jeruzalemskom mučeniku bl. Nikoli Taviliću.

Sv. Nikolu Tavilića se prikazuje s dugom sijedom bradom, u franjevačkom odijelu. Po tijelu i na čelu su ožiljci od mučenja. Obično je na slici na lomači ili pokraj lomače. Nekad ga se prikazuje s raspelom u ruci, a najčešće kao propovjednika.

Kao relikvije sv. Nikole Tavilića u njegovu svetištu u Šibeniku pri samostanu franjevaca konventualaca sv. Frane čuvaju se njegove sandale.

Suvenir Taviline ili 'Sandale sv. Nikole Tavilića' unikatno su djelo, a izrađene su po uzoru na sačuvane sandale prvog hrvatskog sveca iz 14. stoljeća. Možete ih pronaći u Laudatovom webshopu.

Preuzeto s laudato.hr

Slika: Oltarna slika s oltara sv.Nikole Tavelića u crkvi Gospe Sinjske. Autor: Bruno Bulić

by Zupnik