PAPA PROGLASIO GODINU SVETOG JOSIPA
Sveta Stolica objavila je u utorak 8. prosinca apostolsko pismo pape Franje „Patris corde“ (Očinskim srcem) u povodu 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Tim povodom od danas do 8. prosinca 2021. održat će se posebna Godina svetog Josipa uz koju su vezani posebni oprosti.
Ljubljeni otac, otac pun nježnosti, poslušni otac koji prihvaća; otac kojeg resi kreativna hrabrost, marljiv, uvijek u sjeni, tim riječima papa Franjo na nježan i dirljiv način opisuje svetog Josipa. Čini to u apostolskom pismu Patris corde objavljenom 8. prosinca prigodom 150. godišnjice proglašenja Marijina zaručnika zaštitnikom Katoličke crkve. Naime, blaženi Pio IX. odlukom Quemadmodum Deus, potpisanom 8. prosinca 1870., uresio je tim naslovom svetog Josipa. Kako bi se prikladno proslavilo tu obljetnicu, Papa je najavio, od danas do 8. prosinca 2021., posebnu Godinu posvećenu Isusovu poočimu.
U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija Covid-19 koja nam je – piše Franjo u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, „čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost“, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.
U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već više od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije.
MISE ZORNICE
Mise zornice slavimo srijedom i četvrtkom u 6.00 sati u crkvi Krista Kralja (Christkönig).
Predhodna telefonska prijava nije potrebna.
Napišite, molimo vas, na malome papiriću vaše ime, prezime i broj telefona te taj papirić predajte na ulazu u crkvu. Obavezna je maskica i dezinfekcija ruku na ulazu u ckvu kao i održavanje udaljenosti.
Veselimo vam se!
08. Prosinca
Crkva danas slavi svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Ovim danom zahvaljujemo Bogu što je u bezgrješnoj Mariji sebi pripravio dostojan stan i tako divno odlikovao svoju i našu Majku. Ona je kao njegova majka mogla, te u nekom smislu i morala, biti oslobođena svakoga, pa i istočnoga grijeha. Svi smo mi drugi od tog oslobođeni na dan svoga krštenja. Dakle, danas ne slavimo Isusovo začeće, jer se toga događaja spominjemo 25. ožujka.
Svetkovina se u Crkvi polagano razvijala, kao i čitavo Marijino štovanje. Pritom je veliku ulogu imao i osjećaj vjere naroda Božjega da je Bog Mariju od prvog trenutka življenja pod Aninim srcem izuzeo od izvorne ili sveopće ljudske grešnosti, jer je imala biti majkom Sina Božjega. To je potvrdio i papa Pio IX., proglašavajući na današnji dan 1854. godine dogmu o bezgrješnom začeću. Definicija glasi: ‘Posebnom milošću i povlasticom svemogućeg Boga, zbog predviđenih zasluga Isusa Krista, Spasitelja ljudskog roda, blažena Djevica Marija bila je izuzeta od svake ljage istočnoga grijeha.’
Dogma o Marijinom bezgrješnom začeću jedna je od važnih marijanskih dogmi, odnosno vjerskih istina. Današnjom se svetkovinom slavi crkveni nauk koji naučava da je Marija kod svoga začeća, budući je bila predodređena postati Majkom Sina Božjega, bila oslobođena istočnog ili iskonskog grijeha, koji svi baštinimo od svojih roditelja. Marija, osim toga, nikada nije počinila ni osobni grijeh. Dakle, ne slavimo Isusovo začeće, jer tog se događaja spominjemo 25. ožujka.
Svetkovina Bezgrješnoga začeća u Rimski kalendar unesena je u 15. stoljeću, a posve se učvrstila kad je papa Pio IX. tu istinu svečano proglasio dogmom. Imenom ‘Ja sam Bezgrješno začeće’ Marija se i sama predstavila maloj Bernardici Soubirous, prilikom 16. ukazanja u Lourdesu. Bilo je to četiri godine nakon proglašenja dogme, na dan 25. ožujka, što je mjesnom župniku i biskupu, uz sve ostalo, bilo velikim poticajem da ozbiljno shvate sva lurdska zbivanja te ukazanja proglase istinitima.
Preuzeto s portala:www.hkm.hrHrvatska katolika mreža /Slika s: bitno.net
NEDJELJNE OBAVIJESTI (6.-13. 12. 2020)
Nedjelja 6. 12. 2020 je druga nedjelja došašća i početak nove crkvene godine.
U utorak 8. 12. 2020 je svetkovina Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije. Od 17.00 do 18.50 sati prigoda za sakramenat ispovjedi u prostorijama naše zajednice (I. Kat).
U 19.00 sati sveta misa u kapelici naše misije.
ZORNICA
U srijedu 9. 12. 2020 je u 6 sati misa zornica u crkvi Krista Kralja. Za ovu misu nije potrebna predhodna prijava, ali je obavezno da svaki sudionik mise na mali papirić ispiše ime, prezime i broj telefona i taj papirić ubaci u kutijicu na ulazu u crkvu. Obavezno je nošenje maske i dezinficiranje ruku na ulazu u crkvu.
U četvrtak 10. 12. 2020 je od 18.00 do 19.00 sati prigoda za sakramenat ispovijedi u crkvi sv.Ante u Haushamu.
U petak 11. 12. 2020 je od 17.00 do 18.50 sati prigoda za sakramenat ispovjedi u prostorijama naše zajednice (I. Kat).
U 19.00 sati sveta misa u kapelici naše misije.
U subotu 12. 12. 2020 u 17.30 sati je ispovjed u crkvi sv. Brata Konrada u Wasserburgu. (Bruder-Konrad-Straße)
U 18.00 sati je nedjeljna sveta misa.
U nedjelju 6. 12. 2020 je druga nedjelja došašća.
Misa u Haushamu je u 9.00 sati a u 12.30 i u 14.30 sati u Rosenheimu
KORONSKE NEPRILIKE
Prijave za mise u Wasserburgu i Haushamu nisu potrebne ali je potrebno držati se higijenskih propisa.
PRIJAVE ZA MISE U ROSENHEIMU su i dalje obavezne. Prijava je moguća samo preko misijskog broja telefona (08031 34181) i to od ponedjeljka do četvrtka od 10.00 do 12.00 i od 14.00 do 16.00 sati te petkom od 10.00 do 12.00 sati.
Higijenski propisi nalažu da prilikom ulaska na misu dezinficiramo ruke i nosimo zaštitne maske preko nosa i usana. Maske skidamo kada sjednemo na naša mjesta i ponovno je stavljamo kada idemo na pričest te a kraju mise. Dužni smo držati odstojanje ne samo u crkvi nego i ispred crkve.
Oni koji su prehlađeni, gripozni ili imaju problema sa disanjem neka ne idu u crkvu nego neka se pomole kod kuće sa svojom obitelji.
PRVA PRIČEST
Jučer smo započeli s pripremo za sakrament prve pričesti. Nažalost, do daljnjega nećemo moći imati vjeronauka. Ako se pandemiološka situacija popravi vjeronak ćemo nastaviti krajem siječnja. To vrijedi i za naše krizmanike. Pratimo našu djecu i mlade molitvama.
Poruka nadbiskupa kardinala Reinharda Marxa za vrijeme došašća i božića
"Budni budite"
Drage sestre i braćo!
Skoro je godinu dana kako živimo u vremenu korone. Korona je mnogo toga promijenila s obzirom na posao, život u obitelji, rad u školi, kulturna događanja, slobodno vrijeme, naš crkveni život npr. sudjelovanje na nedjeljnim misama.
Život nam je postao drugačiji. Zabrinuti smo za zdravlje obitelji, prijatelja i nas samih.
Teme većine naših razgovora i vijesti na javnim medijima su : Kako dalje? Kakva nas budućnost čeka? Jača li ova kriza naše zajedništvo? Ima li više uzajamnih problema i svađa? Što smijemo, a što ne smijemo činiti? Je li ispravno to što radimo?
Vrijeme korone nam pokazuje kako je naš život ograničen i zdravlje krhko. Iako ne znamo kada ćemo umrijeti, obavezni smo sve učiniti da zaštitimo naš život i naše zdravlje.
Sa svim ovim pitanjima, strahovima i brigama ulazimo u vrijeme došašća i spremamo se za veliko slavlje Kristovoga rođenja. Adventsko vrijeme je svake godine do sada bilo ispunjeno trkom, jurnjavom i kupovinom, ali istodobno i čežnjom za mirom i sabranošću. Vrijeme došašća i Božića 2020. nam pored svih briga i strahova nudi i mogućnost da si uzmemo vremena za pitanje što je bitno u našemu životu i vjeri. Najsnažnija poruka Božića je: „Bog je postao čovjek“. On je u Isusu brat svih ljudi. Zato je, uistinu, dobro biti čovjek u svakome vremenu, također i u ovome vremenu Korone. Ova radosna vijest svijetli u navještenju Isusa iz Nazareta. On ne drži predavanja, ne piše katekizme, ne moralizira i što je najvažnije, on ne širi strah. Isus u mnogim prispodobama govori o Božjemu Kraljevstvu. U Isusovoj osobi, njegovim riječima i njegovim djelima vidljiva je i osjetna Božja prisutnost. Isus govori o sudu na kraju vremena i životu nakon smrti, ali mu je prvotno i nužno kako i što se sada i ovdje može dogoditi. Zbog toga on poziva na budnost. To je poziv da budemo pažljivi i da imamo otvorene oči i otvoreno srce da možemo prepoznati Božje djelovanje. Isusova je poruka i poziv: „Kraljevstvo Božje je među vama“. Gledajte pažljivo naprijed i otvorite se djelovanju Duha Svetoga.
"Budite dakle budni!" (Mk 13,35) je poziv prve nedjelje došašća. Ove riječi su zahtjevne, ali nisu prijeteće. U njima možemo prepoznati poziv i ohrabrenje. Isus nije naivan, on zna da je naš život ograničen i da mi ne živimo na nebu nego na zemlji, izloženi brigama, pitanjima i nevoljama. On hoće da uzmognemo spoznati da su nebo i zemlja jedno s drugim povezani. Božja volja se treba ostvarivati i na nebu i na zemlji, onako kako mi to u molitvi "Oče naš" molimo. Ovo nije opijum ili utjeha da bi ovdje živjeli u tami, a samo se nadali vječnosti. Isus pokazuje da je Kraljevstvo Božje tu, da se nebo i zemlja dodiruju.
U tamama našega ljudskoga života Isus svojim životom naviješta Božju blizinu, koja nam se zauvijek daruje. On sam je "Svjetlo istinsko, koje hoće obasjati svakoga čovjeka“(Joh1,9). Ovo je obećanje dano svakome čovjeku, u svakome vremenu i na svakome mjestu na zemlji.
Svjetlo, koje se pali u tami je centralni simbol vremena došašća i božićnoga vremena. Postoji svjetlo života kojega mi sami možemo užgati snagom naše vjere. Upravo u ovom vremenu korone ta nas vjera može tješiti i dati nadu. Svjetlo, koje nam Bog u osobi Isusa Krista daruje je jače nego tama i smrt. Uskrsna vjera je ujedno i božićna vjera- Bog hoće da živimo, vječno!
Biti budan za Kraljevstvo Božje u ovim izazovnim vremenima znači da moramo biti pažljivi jedni prema drugima. Svjetlo ne svijetli samo meni, nego svima u kući (usp.Mt 5,15). Vrijeme korone pojačava u nama brigu za druge, pogotovo one koji su pogođeni ovim virusom, tjelesno i duševno. Brinemo se za stare i za sve koji žive sami. Primjećujemo da su ljudi zabrinuti za svoju budućnost. Spoznajemo kako smo ranjivi zbog ove pandemije, zbog izolacije, zbog nedostatka susreta, zbog povećanog stresa u obitelji, školi, dječjem vrtiću, na radnome mjestu.
Zbog mjera predstrožnosti i uzajamne zaštite moramo održavati razmak i prihvatiti razna ograničenja. Vrijeme došašća nas poziva da budemo budni i odgovorni jedni prema drugima. Umreženi u tihoj molitvi koja nas jača doći će do izražaja i naša uzajamna pažnja. Možemo otvorenih očiju moliti jedni za druge i Gospodinu reći kako je nama i kako je drugima za koje molimo. Snagom molitve moći ćemo se otvoriti jedni drugima i dati snage. Znakove toga zajedništva i otvorenosti treba pokazati na vidljiv način npr. jednim pismom, mailom, tefonskim pozivom ili susretom putem socijalnih medija. Isus poziva da s pažnjom promatramo kako Bog djeluje u našemu životu i vremenu. Zato je potreban osjećaj prema bližnjemu. Ne može biti čašćenja Boga, ne može biti ljubavi prema Bogu, ako nema ljubavi prema bližnjemu. To je srž naše vjere.
Vrijeme došašća i Božića je ispunjeno lijepim običajima i tradicijama kojima ćemo i ove godine ispuniti naš svagdan onoliko koliko nam prilike budu dopuštale. Posebnu ulogu u ovim zimskim mjesecima igra svjetlo koje mi povezujemo sa svjetlom evanđelja. Ja sam ove godine odlučio postaviti adventsko svjetlo da bude vidljivo na mojoj biskupskoj kući kao znak nade, ali još više kao znak svjetla Božjega koje svijetli i u životnim tamama. Pozivam i vas da svjetlo postavite na vidljiva mjesta vaših stanova, kuća i vrtova.
Postoje, u okviru pandemijskih okolnosti, mnoge mogućnosti da u obitelji, župi i u društvu zažive adventski i božićni običaji. Ta, došašće i Božić neće izostati.
Vidim da u župama, udrugama i institucijama postoji mnogo ideja i nastojanja kako i u ovim korona vremenima slaviti došašće i Božić te radosnu vijest učiniti vidljivom i čujnom. Neka vas Bog nagradi za vaš trud. Pogotovo u angažmanu za one koji žive sami ili u domovima za ljude s posebnim potrebama ili u bolnicama.
Želim vas ohrabriti, drage sestre i braćo, da nadolazeće tjedne došašća i Božića upriličite i proslavite s pouzdanjem i nadom - u vašim obiteljima, susjedstvima, župama, zajednicama, školama, dječjim vrtićima, redovničkim zajednicama, starčkim domovima i socijalnim ustanovama. Od srca zahvaljujem dušebrižnicama i dušebrižnicima, svim namještenicima i volonterima koji se brinu za budnost vremena došašća i koji svojim angažmanom jačaju božićno svjetlo.
Bog je postao čovjek. Svjetlo ove božićne radosne vijesti se neće nikada ugasiti. Jer, Bog je svjetlo i ostaje vječno s nama.
Želim svima vama blagoslovljeno vrijeme došašća i Božića!
Vaš Reinhard Kardinal Marx
Nadbiskup Münchena i Freisinga
(Slobodan prijevod)